Rally već istražuje blagdansku sezonu
Božić s djecom u Zagrebu
U Zagrebu se prva adventska svijeća pali kraj fontane Manduševac na Trgu bana Jelačića. Advent po kojem je grad poznat u Europi nosi to ime tek od 2010. godine, pa je zagrebačka božićna priča mlada, ali je brzo narasla.
Božićna događanja za 2026. stižu krajem studenoga
Ovosezonska božićna događanja u Zagrebu upravo provjeravamo sa svakim organizatorom. Prijavite se i javit ćemo vam e-mailom na dan kad ih objavimo.
Besplatno. Javit ćemo vam se na dan objave, a zatim jednom tjedno s novim događanjima u Zagrebu. Odjava je moguća u svakom trenutku.
Priča o Božiću u Zagrebu
Od 2010. do tri europske titule: kako je Zagreb dobio advent
Naziv Advent u Zagrebu 2010. godine uvela je Turistička zajednica grada Zagreba, zajedno s gradskim uredima. Prvi su program imali Zrinjevac i Trg bana Jelačića. Ledeni park stigao je 2014., a Gornji grad 2016. Zagreb je 2016., 2017. i 2018. izabran za najbolji božićni sajam u Europi. Program se širio: 2018. došli su Maksimir, Stara Tkalča i filmski advent u kinu Europa. Broj turističkih dolazaka u prosincu popeo se s oko 34.800 u 2010. na oko 134.000 u 2019.
Svijeće na Manduševcu i saonice na Zrinjevcu u sezoni 2025.
Advent u Zagrebu 2025. trajao je od 29. studenoga do 7. siječnja. Prve adventske svijeće kraj fontane Manduševac zapaljene su 29. studenoga u 16.30. Na Zrinjevcu su svake večeri od 18 do 20 sati vozile saonice s Djedom Božićnjakom, a u Parku kralja Tomislava radio je Ledeni park, otvoren i na Badnjak i na Božić. Vikendom je Mala scena igrala predstavu o djevojčici Ivi koja spašava Djeda Božićnjaka od vještice. Od 20. prosinca u parku Opatovina bile su žive jaslice, u 16, 17 i 19 sati.
Osam brončanih zvona u Gričkom tunelu i drvca za Beč i Berlin
U Gričkom tunelu 2025. visjela je instalacija s osam mehaničkih brončanih zvona koja su svirala inačice pjesme Jingle Bells. Od 2010. do 2015. Zagreb je prijateljskim gradovima, među njima Beču, Berlinu i Sarajevu, poklanjao tradicionalno ukrašeno božićno drvce. Na Badnjak 2016. u gradu su najavili podjelu 10.000 porcija bakalara. Za Badnjak 2025. bio je najavljen i koncert osam zagrebačkih zborova u 11 sati na Trgu bana Jelačića. Aplikacija s adventskom rutom po gradu pokrenuta je 2014. godine.
Današnji običaji
- Svijeće na Manduševcu: Na početku adventa prve se svijeće pale kraj fontane Manduševac na Trgu bana Jelačića. Zagrepčani i gosti okupe se u 16.30.
- Ledeni park: Klizalište u Parku kralja Tomislava, kod Umjetničkog paviljona. Staze vijugaju oko središnje fontane, a otvoreno je i na Badnjak i na Božić.
- Čizmice za Svetog Nikolu: Uoči 6. prosinca zagrebački mališani glancaju čizmice. Ujutro dobri u njima nađu dar, a nestašni šibu.
- Bakalar na Badnjak: Na Badnjak, dan posta, Zagrepčani za stol stavljaju ribu, najčešće bakalar. Grad je 2016. najavio i podjelu 10.000 porcija.
- Slama i polnoćka: Unošenje slame službeno je početak Božića. Nakon večere ukrasi se bor, a dan završava ponoćnom misom.
- Puran s mlincima: U kontinentalnoj Hrvatskoj za Božić se tradicionalno jede puran s mlincima, uz sarmu i slastice s makom i orasima.
Zanimljivost za djecu
U Gričkom tunelu u Zagrebu 2025. visjelo je osam brončanih zvona koja su svirala božićnu pjesmu Jingle Bells.
Pitanja o Božiću u Zagrebu
Otkad se u Zagrebu zove Advent u Zagrebu?
Naziv Advent u Zagrebu uvela je 2010. godine Turistička zajednica grada Zagreba, zajedno s gradskim uredima. Te je godine program bio na Zrinjevcu i Trgu bana Jelačića. Otada se svake godine dodaju nove lokacije, od Ledenog parka i Gornjeg grada do Maksimira i Stare Tkalče.
Koliko je puta Zagreb bio najbolji božićni sajam u Europi?
Zagreb je tri puta zaredom, 2016., 2017. i 2018., izabran za najbolji božićni sajam u Europi. U to se vrijeme program proširio s Zrinjevca i Trga bana Jelačića na Gornji grad, Ledeni park i druge dijelove grada, a broj gostiju u prosincu stalno je rastao.
Gdje se u Zagrebu pale prve adventske svijeće?
Prve adventske svijeće pale se kraj fontane Manduševac na Trgu bana Jelačića. U sezoni 2025. to je bilo 29. studenoga u 16.30, na samom početku adventa koji je trajao do 7. siječnja. Svijeće su jedan od prvih prizora koje djeca vide kad se advent otvori.
Kako je rastao broj turista u Zagrebu u prosincu?
U prosincu 2010., prve godine pod imenom Advent u Zagrebu, grad je zabilježio oko 34.800 turističkih dolazaka. Do 2019. taj se broj popeo na oko 134.000, gotovo četiri puta više. U istom razdoblju programu su se pridružili Ledeni park, Gornji grad, Maksimir i Stara Tkalča, pa je prosinac u gradu postao puno življi.
Što je zagrebački Ledeni park i gdje je?
Ledeni park je klizalište koje se prvi put pojavilo 2014. godine. U sezoni 2025. bio je u Parku kralja Tomislava, kod Umjetničkog paviljona, a staze su kružile oko središnje fontane. Bio je otvoren svaki dan, pa i na Badnjak, Božić i Staru godinu.
Voze li se u Zagrebu saonice s Djedom Božićnjakom?
Da. U sezoni 2025. saonice s Djedom Božićnjakom vozile su na Zrinjevcu svake večeri od 18 do 20 sati. Vožnja je koštala 15 eura za odrasle i 8 eura za djecu. Cijene i termini svake se godine mogu promijeniti, pa ih provjerite prije polaska s mališanima.
Što su žive jaslice u parku Opatovina?
Žive jaslice u parku Opatovina u sezoni 2025. postavila je zajednica Cenacolo. Izvedbe su počele 20. prosinca i bile su u 16, 17 i 19 sati. Djeci su zanimljive jer likove iz jaslica mogu vidjeti uživo, a ne samo na slici ili kao figure pod borom.
Koje su glavne lokacije zagrebačkog adventa?
U sezoni 2025. glavne su lokacije bile Trg bana Jelačića, Strossmayerov park, Zrinjevac i Trg kralja Tomislava. Uz njih su svjetla i instalacije imali Gornji grad i Grički tunel. Program se razvijao godinama: od 2010. na Zrinjevcu i glavnom trgu do brojnih lokacija po cijelom gradu.
Što je Fuliranje na zagrebačkom adventu?
Fuliranje je gastronomski dio adventa koji je prvi put održan 2012. godine. U sezoni 2025. u Strossmayerovu parku okupilo je 16 ugostitelja. Drugi je prostor dodan 2015. u Tomićevoj i Kurelčevoj ulici. Ponuda uključuje i toplo piće te ulično jelo, pa se uz obilazak grada može i prigristi.
Što je Zagreb poklanjao prijateljskim gradovima za Božić?
Od 2010. do 2015. Zagreb je prijateljskim gradovima, među njima Beču, Berlinu i Sarajevu, poklanjao tradicionalno ukrašeno božićno drvce. Tako se novi zagrebački advent predstavljao u inozemstvu. Međunarodnu promociju vodila je Turistička zajednica grada Zagreba, a za sam program brinuli su se organizatori događanja.
Kako zagrebačka djeca čekaju Svetog Nikolu?
Blagdan Svetog Nikole pada 6. prosinca, usred zagrebačkog adventa. Večer prije djeca očiste i izglancaju svoje čizmice. Ujutro ih čeka iznenađenje: dobri u čizmicama pronađu dar, a nestašni šibu. Kako advent tada već traje, čekanje Svetog Nikole poklapa se sa saonicama na Zrinjevcu i klizanjem u Ledenom parku.
Zašto se u Zagrebu na Badnjak jede bakalar?
Zagrepčani na Badnjak poste, pa se za stolom jede riba, a najčešće je to bakalar. Grad je na Badnjak 2016. najavio podjelu 10.000 porcija bakalara, a još 4000 porcija u pučkim kuhinjama ustanove Dobri dom. Za djecu je to jednostavno objašnjenje: Badnjak je mirna večer prije Božića, bez mesa.
Što znači riječ Badnjak?
Riječ Badnjak dolazi od glagola bdjeti, a znači dan čuvanja i čekanja Božića. Ljudi poste i često jedu ribu, osobito bakalar. Navečer se unosi slama, ukrašava se bor i postavljaju jaslice. Djeci recite da je to dan kad se čeka, a Božić dolazi sutradan.
Zašto zagrebačke obitelji na Badnjak unose slamu?
U zagrebačkim domovima slama unesena na Badnjak službeno označava početak Božića. Stavlja se ispod bora ili stola, a pomalo i na stol, ispod stolnjaka. Tek tada slijedi večera, a poslije nje kiti se bor i postavljaju jaslice. Mališani često vole sjediti na slami i zamišljati jasle u Betlehemu.
Što se tradicionalno jede za Božić u kontinentalnoj Hrvatskoj?
U kontinentalnoj Hrvatskoj, kojoj pripada i Zagreb, tradicionalno jelo za Božić je puran s mlincima, tankim osušenim tijestom. Često se poslužuju sarma i ruska salata, a za desert slastice s makom i orasima. Djeca obično najviše vole kolače, a mlinci su im često nova i zanimljiva stvar.
Što je ponoćka i održava li se u Zagrebu?
Ponoćka je misa koja se služi u noći između Badnjaka i Božića i njome završava Badnjak. U Zagrebu je u sezoni 2025. Oratorijsko društvo najavilo ponoćku u crkvi svetog Marka 24. prosinca. S najmlađima je dobro unaprijed provjeriti vrijeme mise, jer se služi u kasne sate.
Kako Zagrepčani provode Svetog Stjepana?
Dan nakon Božića, 26. prosinca, Zagrepčani slave Svetog Stjepana obilaskom rodbine, prijatelja i susjeda. Tog dana imendan slave svi Stjepani i Štefovi. Nekadašnji je običaj bio da mladić djevojci daruje ukrašenu jabuku, božićnicu. Dok je sam Božić dan za dom i obitelj, Stjepanje je dan za posjete i druženje.
Ima li u Zagrebu božićnih predstava za djecu?
Ima. U sezoni 2025. Mala scena vikendom je dva puta dnevno igrala predstavu o djevojčici Ivi koja pomaže spasiti Djeda Božićnjaka od vještice. Uz nju su bile žive jaslice u parku Opatovina i saonice na Zrinjevcu. Pregled programa pogledajte u vodiču Rally Takes the Train za Zagreb.
Do kada traju božićni običaji i advent u Zagrebu?
Zagrebački advent 2025. trajao je do 7. siječnja, dan nakon Sveta tri kralja. Toga dana, 6. siječnja, Katolička crkva zatvara božićno razdoblje, a vjernici u crkvama blagoslivljaju vodu. Gradski je program tako potrajao dan dulje od crkvenog božićnog vremena, pa su obitelji s djecom imale još jednu adventsku večer u gradu.
Kada se doznaju datumi zagrebačkog adventa 2026.?
Organizatori zagrebačkog adventa datume za 2026. još nisu objavili. Posljednjih se godina advent otvarao krajem studenoga, a sezona 2025. počela je 29. studenoga paljenjem svijeća kraj Manduševca. Čim program bude poznat, Rally Takes the Train uvrstit će ga u svoj vodič za Božić u Zagrebu.
Izvori
- Advent in Zagreb 2025, Visit Croatia
- From Zero to European Champion: a History of Advent in Zagreb, Total Croatia News
- Božićni i novogodišnji običaji u Hrvatskoj, Radio Rijeka
- Mirisi i okusi Badnjaka, tportal.hr